Ayiti Nou Vle A

Adrès imel

kontak@ayitinouvlea.org

Telefòn

(+509) 38 861135

Adrès

1, rue Viala (Midoré)
Delmas 33, Delmas
Haïti

Suiv nou :

Jounalis ameriken Jake Johnston pibliye yon atik kote li bay chif sou sa ki pase an Ayiti nan 10 dènye lane yo. Maten an, 17 janvye 2020, nou mande l otorizasyon l pou n pibliye atik la an kreyòl pou plis moun ka konprann li. Nou gen pou n pibliye tou yon videyo ki reprann sa ki nan atik la pou li ka rive sou plis moun toujou. Tou de tradiksyon sa yo fèt ak otorizasyon jounalis la. Nou ranje yo pa blòk enfòmasyon pou fasilite konpreyansyon. Tit blòk yo pa t nan tèks orijinal la ki askesib nan lyen sa.

TRANBLEMANDTÈ 2010

Dega materyèl

  • Mayitid tranbleman tè ki te frape Ayiti 12 janvye 2010: 7.0
  • Kantite lane depi yon tranblemanntè  mayitid sa a te frape Ayiti: 168
  • Kantite replik, ki te mayitid pi plis pase 4.5, nan semèn apre tranbleman inisyal la: 51
  • Total batiman ministè gouvènman an anvan tranbleman tè a: 29
  • Kantite bilding ministè gouvènman an ki te rete kanpe apre tranbleman tè a: 1

Nazyonzini ak Etazini

  • Kantite twoup Nasyonzini yo ak lapolis ki te tabli Ayiti nan moman tranbleman tè a: 9,057
  • Dat  Nasyon Zini te vote pou ogmante kantite twoup pa 4,000: 19 janvye 2010
  • Kantite pèsonèl militè ameriken yo te voye an Ayiti, oswa ki te estasyone sou bato ki sou pò Ayiti nan fen janvye 2010: 22,200
  • Kantite sitwayen ameriken yo te fè sòti an Ayiti an 2010: plis pase 16,000
  • Pri repons militè ameriken pou tranbleman tè a: omwen $ 461,000,000

Dega sou moun

  • Chif ofisyèl kantite moun ki mouri: 316,000
  • Estimasyon moun ki mouri lè yo fè sondaj: ant 46,190  rive 84,961
  • Estimasyon valè domaj ak pèt, nan pousantaj GDP 2009 Ayiti a: 113%

Ed entènasyonal

  • Kantite lajan donatè yo te pwomèt pou rekonstriksyon sou kout ak lon tèm nan yon konferans donè 2010 Mas: $ 10.7 milya
  • Pousantaj sou $ 2.4 milya dola ki soti nan men donatè yo pou bay asistans imanitè ki te ale nan men gouvènman ayisyen an soti 2010 rive 2012: 0.9%
  • Milya nan èd imanitè ak rekonstriksyon debouse pa donatè yo soti 2010 rive 2012: $ 6.4 milya
  • Pousantaj nan $ 6.4 milya sa ki te debouse dirèkteman bay òganizasyon ayisyen, enstitisyon oswa konpayi: mwens pase 0.6 pousan
  • Pousantaj nan fanmi ameriken ki te bay efò sekou tranbleman tè: 45 pousan
  • Kantite lajan prive yo te rive ranmase (sitou pa ONG): $ 3.06 milya dola

Dega sou lojman ak jefò pou reloje moun yo

  • Kantite kay detwi pa tranbleman tè a: 105,000
  • Kantite kay domaje: 208,000
  • Estimasyon kantite moun ki deplase lakòz tranbleman tè a: 1.5 milyon
  • Kantite moun yo te degèpi nan kan pou deplase yo lòt kote, ant jen 2010 ak mas 2011: 230,000
  • Estimasyon kantite moun k ap viv nan kay domaje oswa detwi an 2011: 1,036,174
  • Popilasyon ki ap viv nan kan IDP nan mwa desanm 2019: 33,000
  • Popilasyon Kanahan, yon zòn ki 15 kilomèt deyò kapital la, nan moman tranbleman tè a: 0
  • Popilasyon Kanahan kounye a: omwen 300,000
  • Kantite lajan ki te ranmase nan Lakwa Wouj Ameriken pou Ayiti: $ 486,000,000
  • Kanti kay Lakwa Wouj Ameriken  bati (done jen 2015): 6
  • Kantite nouvo kay USAID te planifye pou konstwi apre tranbleman an: 15,000
  • Pri estimasyon orijinal 15,000 kay sa yo: $ 59 milyon
  • Kantite kay USAID bati vre: 900
  • Distans de Pòtoprens kote yo te planifye sit konstriksyon orijinal la pou lojman: 8 mayls oswa  12.8 kilomèt
  • Distans de Pòtoprens kote 750 nan 900 kay yo te aktyèlman bati: 130 mayls oswa 208 kilomèt
  • pri mwayen yo te prevwa nouvo kay yo t ap koute: $ 8,000
  • Pri final mwayèn 750 kay yo te bati nan Nò Ayiti yo te koute: $ 77,125
  • Kantite nan 750 kay sa yo ki te konstwi orijinalman a nòm tranblemanntè yo: 0
  • Kantite lajan ki te depanse pa kontribyab ameriken pou rive ranje pwoblèm estriktirèl 750 kay yo : $ 21,237,888
  • Dat yo te pran desizyon pou sispann de prensipal kontraktè ameriken sa yo pou yo pa janm resevwa kontra gouvènman ameriken: 25 Mas 2015
  • Kantite lajan amann yo te mande de antreprenè yo  peye: $ 0

Lajan Ameriken depanse

  • Total lajan USAID depanse pou Ayiti depi janvye 2010: $ 2,479,512,152
  •  Pousantaj kantite lajan sa a ki te ale nan kontraktè andedan Beltway ameriken a (Washington, DC; Maryland; ak Virginia): 54.1 pousan
  • Pousantaj depans USAID ki te ale dirèkteman nan konpayi ayisyen oswa òganizasyon lokal yo: 2.6 pousan
  • Kantite lajan yo bay Chemonics Entènasyonal ak Altènativ Devlopman enkòpore: $ 473,992,419
  • Kantite lajan an 2012, ki te depanse pou fè lobi kont refòm USAID, pa Kowalisyon konpayi Devlopman Entènasyonal (ki gen ladan Chemonics ak DAI): $ 250,000
  • Kantite lajan USAID ak Bank Entè-Ameriken la Devlopman (BID) te bay pou sipòte pak Endistriyèl Caracol la, gwo pwojè kominote entènasyonal pou bay sipò : $ 350 milyon dola.

Pak Endistriyèl Karakòl

  • Dat pak endistriyèl la te inogire: 22 oktòb 2012
  • Kantite djòb Depatman Deta te pwomèt nouvo pak endistriyèl la tap kreye: 65,000
  • Total kantite travay nan pak la endistriyèl, an 2017: 10,214
  • Montan afekte pa USAID pou bati yon nouvo pò pou sipòte pak  endistriyèl la: $ 72 milyon dola
  • Dat kote USAID abandone plan li pou sipòte yon nouvo pò nan nò Ayiti: Me 2018
  • Minimòm kantite moun ki deplase pa konstriksyon Pak Endistriyèl Caracol la: 400
  • Dat 400 rezidan yo te rive jwenn yon akò avèk BID ak gouvènman ayisyen an sou mezi korektif, ki gen ladan aksè ak nouvo tè: 8 desanm 2018
  • Salè minimòm chak jou, an goud ayisyen, an 1990: 15
  • Salè minimòm chak jou, an goud ayisyen, an 2019 (ajiste pou enflasyon, nan goud 1990): 9.6
  • Milyon dola tekstil ekspòte vè Etazini an 2009: $ 491
    • lane 2019: $ 740

Enpak sou ekonomi an

  • Ane PIB pa abitan a rive nan nivo anvan tranbleman tè a: 2013
  • Mwayèn kwasans anyèl PIB chak ane depi 2013: 0.1 pousan
  • To echanj nan moman tranbleman tè a (goud ayisyen pou chak dola ameriken): 40.5
  • To echanj jodi a: 92
  • To enflasyon an 2009: 3.43
  • To enflasyon an 2019: 17.58

DEPI TRANBLEMANDTÈ

Misyon Nasyonzini 

  • Kantite misyon Nasyonzini an Ayiti depi tranbleman tè a: 3
  • Total lane Misyon Estabilizasyon Nasyonzini te pase an Ayiti (MINUSTAH)  nan peyi a: 13
  • Kantite solda Srilanka nan fòs mentyen lapè ki abize timoun nan yon  gwoup mafyozo seksyèl sòti 2004 rive 2007: omwen 134
  • Kantite nan solda sa yo ki nan fòs mentyen lapè a yo retire nan Ayiti: 114
  • Kantite nan solda sa yo ki nan fòs mentyen lapè sa yo nan prizon: 0
  • Kantite Ayisyen ki rapòte yo gen timoun ki gen kòm papa manm twoup Nasyonzini yo oswa lòt pèsonèl Nasyonzini sa yo: 265
  • Minimòm kantite akizasyon abi seksyèl ak eksplwatasyon nan men twoup Nasyonzini yo oswa lòt pèsonèl nan Ayiti, 2004 rive 2016: 150
  • Dat premye ayisyen gen kolera a: 19 oktòb 2010
  • Kantite jou li te pran Nasyonzini pou admèt responsablite nan entwodwi kolera an Ayiti: 2,129
  • Kantite ka ofisyèl ki anrejistre depi: 819,000
  • Kantite ka lanmò ofisyèl: 9,789
  • Faktè epidemyològ Renaud Piarroux kwè yo souzestime kantite lanmò yo: 8
  • lajan misyon MINUSTAH koute pandan 13 lane a: $ 7,207,843,300
  • Fraksyon lajan sa a donatè yo te depanse nan reponn a epidemi kolera a: 1/10
  • Kantite lajan ki te ranmase nan fon fidisyone kolera Nasyonzini an: $ 10,615,595

Sitiyasyon Ayisyen

  • Klasman Ayiti nan Endis Devlopman Imen Nasyonzini an 2009: 149
  • Nan dènye aktyalizasyon: 169
  • Kantite Ayisyen ki pa gen ase manje (mwayèn twa ane depi 2008 ak 2010): 5 milyon
  • Kantite Ayisyen ki pa gen ase manje (mwayèn twa ane ant 2016 ak 2018): 5.4 milyon
  • Kantite moun an Ayiti ki nan ensekirite alimantè grave epi ki bezwen « asistans manje ijan » kounye a: 3.7 milyon
  •  Valè dola Ayiti depanse pou manje enpòte nan 2009: $ 483.9 milyon dola
    • an 2018: $ 909.9 milyon dola
    • an 2019: $ 729.1 milyon dola
  • Kantite Dola manje ekspòte rapòte Ayiti an 2009: $ 28 milyon
    • An 2019: $ 20.7 milyon dola
  • Pousantaj ogmantasyon nan konsomasyon diri, 2009 rive 2019: 40,7
  • Pousantaj ogmantasyon nan pwodiksyon diri lokal yo, 2009 rive 2019: 13.8
  • Pri an 2010, pou achte tout rekòt diri lokal pou itilize tankou èd manje: apeprè $ 70 milyon
  • Tòn metrik pou èd manje USAID te voye an Ayiti an 2010: 152,960
    • Valè total: $ 161,792,300

Sitiyasyon agrikilti

  • Dat ansyen prezidan ameriken Bill Clinton te ekskize poutèt li te sabote kiltivatè Ayiti nan benefis pwodiktè diri nan Arkansas: 10 mas 2010
  • Pwodiksyon agrikòl lokal, nan tòn metrik, Pwogram Manje Mondyal te achte pou pwogram asistans manje an Ayiti, an 2018: plis pase 700
  • Timoun ki resevwa manje nan kantin eskolè nan Pwogram Manje Mondyal an Ayiti jodi a: 275,000
  • Pousantaj manje sa yo ki gen pwodwi lokal ladan yo: 15

Siklòn Matye

  • Dat Siklòn Matye te tonbe sou pati Sid Ayiti: 4 oktòb 2016
  • Kantite ane depi yon siklòn menm fòs sa a te frape Ayiti: 62
  • Pousantaj rekòt detwi nan rejyon Grandans: 100 pousan
  • Pousantaj bèt ki mouri nan menm depatman sa a: 85-90 pousan
  • Estimasyon kantite lajan Ayiti bezwen pou rekonstriksyon apre siklòn lan: $ 2.2 milya dola
  • Kantite lajan yo mande nan yon apèl flash Nasyonzini pou finansman imanitè: $ 139 milyon dola
    • Pousantaj nan apèl flash ki te finanse: 62.1 pousan
    • Mwayèn apèl finansman imanitè Nasyonzini pou Ayiti, 2011-2019: $ 200,961,058
    • Mwayèn pousantaj finanse: 44

Lajan èd entènasyonal la

  • Total asistans etranje dekese an Ayiti depi tranbleman tè 2010 la, rive 2018: $ 11,581,637,407.32
  • Total kantite lajan pou sipò bidjè donatè entènasyonal yo bay: $ 282,503,604 

Eleksyon

  • Kantite prezidan ayisyen depi tranblemanntè 2010 la: 4
  • Pousantaj nan 11,181 fèy papye depouyman nan rezilta elektoral ki pa janm te konte oswa pa janm resevwa apre eleksyon 28 novanm, 2010 an: 12.2 pousan.
  • Dat manm nan entènasyonal la « Kò Gwoup  » te menase  Prezidan ki te la lè sa a Rene Preval ak ekzil fòse: 28 novanm 2010
  • pousantaj Patisipasyon nan eleksyon sa a: 22.8 pousan
  • Dat yo draf yon rapò OEA te  rekòmande chanje rezilta yo, te pran lari san otorizasyon: 10 janvye  2011
  • Dat lè Sekretè Deta a Hillary Clinton te vwayaje an Ayiti pou fè presyon sou gouvènman Preval la pou chanje rezilta eleksyon yo: 30 janvye 2011
  • Dat Michel Martelly, ki  poutan okòmansman te twazyèm kidonk te rate dezyèm tou a, te prete sèman  kòm prezidan: 14 me 2011.
  • Valè an nati yon kontraktè USAID bay yon òganizasyon ki te gen lyen ak kanpay Martelly pou netwaye lari kapital la anvan inogirasyon prezidan an: $ 98,928
  • Kantite eleksyon ki te fèt pandan kat premye ane Martelly te prezidan: 0
  • Dat  manda tout chanm depite a epi de tyè nan Sena a ekspire: 12 janvye 2015
  • Kantite pati politik Ayiti ki te anrejistre pou patisipe nan eleksyon lejislatif Out 2015: 128
  • Kantite kandida: 1.852
  • Kantite plas ki te vid: 139
  • Pousantaj vòt ki pa janm te konte akòz iregilarite, ki gen tankou fwod ak vyolans: 25 pousan
  • Dat premye tou eleksyon prezidansyèl Ayiti a: 25 oktòb 2015
  • Kantite kandida ki patisipe nan eleksyon prezidansyèl 2015 la: 54
  • Dat yo te anile dezyèm wonn eleksyon prezidansyèl la lakòz iregilarite toupatou: 22 janvye 2016.
  • Kantite vòt enposib nan eleksyon 25 Oktòb 2015 la, dapre yon komisyon verifikasyon endepandan: 628,000
  • Dat li yon nouvo palman te prete sèman malgre yo te anile eleksyon  prezidansyèl la: 11 janvye 2016
  • Pousantaj patisipasyon nan  nouvo eleksyon prezidansyèl ak eleksyon pou renouvle yon pati nan kò lejislatif la: 18 pousan
  • Kantite senatè eli yo te arete e te ekstrade nan Etazini pou fè fas a akizasyon trafik dwòg anvan yo te prete sèman: 1
  • Dat Jovenel Moïse te inogire kòm prezidan: Fevriye 7, 2017
  • Kantite vòt Moïse te resevwa: 590,927

PetroCaribe

  • Popilasyon aktyèl ayisyen an (estimasyon): 11 milyon dola
  • Mwayèn kòb ki depanse pa lane gras ak pwogram Petrocaribe ki te dirije pa Venezyela, 2011-2015: $ 270,8 milyon
  • Dat ansyen pwezidan Michel Martelly nonmen frè prezidan pati politik li a pou dirije ajans lan ki kontwole fon Petrocaribe an: 3 fevriye 2015
  • Dat Jovenel Moïse, moun Martelly te chwazi kòm siksesè li a, te anrejistre kòm yon kandida prezidansyèl: 21 Me 2015
  • Dat gouvènman an otorize $ 1 milyon dola ki soti nan kont Petrocaribe pou peye Agritrans, yon konpayi Jovenel Moïse posede: 26 Me 2015
  • Minimòm lajan atribye bay yon pwojè pou bati sant espò, pitit gason ansyen prezidan Michel Martelly a t ap dirije: $ 27.7 milyon dola
  • Dat Gilbert Mirambeau Jr., yon sineyas ayisyen, tweet yon foto tèt li, je bouche epi kenbe yon pannkat ap mande ki kote lajan an Petrocaribe: 14 dawout 2018.
  • Pousantaj sou 10 depatman Ayiti a ki te òganize gwo manifestasyon 17 Oktòb 2018  pou mande kote lajan Petrocaribe a fè: 90 pousan.
  • Minimòm kantite Ayisyen gang ame yo ak lapolis pouri te touye  13 novanm 2018 nan katye La Saline nan Pòtoprens: 70
  • Dat dezyèm mobilizasyon mas ki mande pou pran responsabilite pou koripsyon Petrocaribe: 18 novanm 2018
  • Dat verifikatè Tribinal Siperyè Ayiti libere premye rapò li a sou Petrocaribe: 31 janvye 2019
  • Dat dezyèm rapò a te pibliye: 31 Me 2019
  • Kantite paj nan dezyèm rapò a: 612
  • Kantite ofisyèl gouvènman oswa aktè sektè prive nan prizon akòz koripsyon Petrocaribe : 0

Mèsenè

  • Kantite mèsenè etranje yo te arete devan bank santral ayisyen an nan mwa fevriye 2019: 7
  • Jou sa yo mèsenè rete nan prizon anvan ofisyèl ameriken entèvni ak fasilite vòl yo tounen nan USA .: 3

Prizon

  • Total popilasyon prizon Ayiti: 10,905
  • Fraksyon nan popilasyon prizon ki toujou ap rete tann yon jijman: 3/4
  • Kantite prizonye nan “penitansye nasyonal” Pòtoprens la: 3,626
  • Kantite moun yo te bati prizon an pou li kenbe: 778

Manifestasyon

  • Kantite Ayisyen ki mouri pandan manifestasyon depi jiyè 2018: 187
  • Pousantaj nan moun sa yo ki te mouri lakòz yon bal yo pran nan tèt: 22.5
  • Minimòm kantite masak sivil: 5
  • Estimasyon kantite moun ki mouri nan masak sa yo: 127
  • Kantite ofisye lapolis ki te mouri an 2019: 44
  • Kantite mwa Ayiti depi pa gen yon premye minis ratifye pa palman an sou pouvwa : 10
  • Dat kote Ayiti te kraze tout ansyen relasyon diplomatik tradisyonèl ak Venezyela epi te vote kont li nan òganizasyon Eta Ameriken yo (OEA): 10 janvye 2019
  • Dat Prezidan Donald Trump te envite Jovenel Moise nan Mar-a-Lago di l mèsi pou vòt li: 22 mas, 2019
  • Kantite manm Kongrè ameriken ki te ekri Depatman Deta a nan mwa mas 2019 pou mande pou Ayiti pran responsablite sou keksyon respè dwa moun ak koripsyon an Ayiti: 106
  • Kantite manm sosyete sivil la ak lòt òganizasyon ki te siyen yon dokiman nan fen 2019 pou mande demisyon Jovnèl Moyiz epi mete kanpe yon gouvènman tranzisyon: 107.

Eleksyon sou Jovenel Moïse

  • Eleksyon ki te fèt pandan Jovenel Moise sou pouvwa: 0
  • Dat manda tout chanm depite a epi 2/3 nan Sena a ekspire: 13 janvye 2020

Laisser un commentaire

Votre adresse e-mail ne sera pas publiée. Les champs obligatoires sont indiqués avec *